Back قشرة خشبية Arabic Фурнир Bulgarian Dýha Czech Furnier German Καπλαμάς Greek Wood veneer English Furniro Esperanto Chapeado Spanish Spoon Estonian Puuviilu Finnish
Kao furnir mogu se definisati tanki listovi od drveta debljine 0,3 do 6 mm[1] (a po nekim teorijama na osnovu nove japanske tehnologije 8 mm), koji se specijalnim procesima rezanja, obično bez nastanka otpada, odvajaju od trupca ili njegovog dijela.[2] Posebna grupa furnira su mikrofurniri sa debljinom od 0,08 mm [3] (0,09 mm)[4] do 0,1 mm, a po DIN 4079 0,1-0,3 mm[2] za čiju proizvodnju je potrebna posebna tehnologija. Riječ furnir nastala je u 16. stoljeću od francuske riječi "fournir". Cilj prozvodnje furnira je oplemenjivanje manje vrijednih vrsta drveta ili ploča na bazi drveta, koje služe kao nosivi materijal na koje se postupkom presanja i ljepljenja povećava vrijedost proizvoda drvne industrije. Za proizvodnju furnira mogu se koristiti gotovo sve vrste drveta, mada se zbog učešća smole, težište stavlja na lišćare, a manje na četinarske vrste drveta.[5]
- ^ Furnir.
- ^ a b Furnier im Inneausbau, str. 4.
- ^ Nikolić 1988, str. 180.
- ^ Knežević 1966, str. 173.
- ^ Knežević 1966, str. 5.